Poremećaji menstrualnog ciklusa u periodu adolescencije
Poremećaji menstrualnog ciklusa u adolescenciji su obično prolaznog karaktera i spontano se regulišu u prvih 18 mjeseci od pojave menarhe. Ukoliko poremećaj traje duže u 10-15% slučajeva djevojčica će imati trajne menstrualne poremećaje.
Oligomenoreja
Oligomenoreja je rijetka menstruacija i najčešći poremećaj u adolescenciji. Krvarenja se obično javljaju svakih 5-8 sedmica pa i rjeđe. To mogu biti menstruacije kojima je produžena folikularna faza ili se može raditi o anovulatornim krvarenjima. Ponekad se u nepravilnim razmacima mogu smjenjivati ovulatorni ciklusi sa anovulatornim krvarenjima.
Ukoliko su krvarenja obilna i produžena nazivamo ih oligohipermenorejom, u rijetkim slučajevima se razmaci povećavaju i nastaje amenoreja. Kod većine djevojčica ova pojava je prolazna i prihvata se kao fiziološka varijacija u uspostavljanju normalne funkcije jajnika.
Juvenilna metroragija
Juvenilna metroragija je dugotrajno i obilno krvarenje koje se javlja u nepravilnim razmacima kod djevojaka nakon menarhe pa do 19. godine. I menarha može biti juvenilna metroragija. Uzrok ovom krvarenju je izostanak ovulacije, perzistencija folikula i njegovo pretvaranje u cistu koja postoji 5-6 sedmica. Takav folikul proizvodi estrogene koji uzrokuju hiperplaziju endometrijuma. Nakon propadanja folikula dolazi do naglog pada nivoa estrogena, a u endometrijumu nastaju ishemične i nekrobiotčne promjene pa nastaju krvarenja. Za dvije do četri sedmice odbaci se čitav funkcionalni sloj endometrijuma.
Amenoreja
Označava se isostanak menstruacije,a dijeli se na primarnu i sekundarnu. O primarnoj amenoreji je riječ ako se menstruacija nije pojavila do 14. godine života bez razvijenih sekundarni spolnih karakteristika ili do 16. uz razvijene sekundarne spolne krakterstike. Najčešći uzrok primarne amenoreje je idiopatski zakašnjeli pubertet koji je posljedica usporenog sazrijevanja hipotalamičkih centara, dok su rjeđe uzroci nerazvijenost (disgeneza) gonada, nedostatak hormonske stimulacije gonada (hipogonadotropni hipogonadizam) i odsustvo centara u hioptalamusu koji stimulišu rast gonada (olfaktogenitalna displazija).
Pod sekundarnom amenorejom se podrazumijeva izostanak menstruacije u trajanju od tri mjeseca uz pojavu drugih simptoma kao što su pojava laktacije – galaktoreja, nagli gubitak tjelesne mase i dr. U adolescentnom periodu sekundarne amenoreje su najčešće uzrokovane izostankom ovulacije. Uzroci su još i psihogeni faktori, nagli gubitak tjelesne mase, gojaznost, uzimanje sedativa, hormonskih kontraceptiva itd.Anoreksija nervoza takođe se smatra jednim od uzročnika amenoreje.
Dismenoreja – bolna menstruacija
Bolna menstruacija ili dismenoreja može biti primarna (bez organskog uzročnog faktora), sekundarna (uzrokovana oboljenjem genitalnih organa) i jatrogena ( uzrokovana stranim tijelom u uterusu, tj. kontracepcijskom intrauterinom spiralom).
Za dismenoreju odgovorni su prostaglandini (tkivni hormoni). Njihova koncentracija u ovulatornom ciklusu je i do četiri puta veća nego u anovulatornom te se zbog toga smatra da bolnim menstruacijama obično prethodi ovulacija.
Preuranjeni pubertet
Preuranjenim pubertetom nazivamo pojavu sekundarnih karakteristika prije osme godine života ili pojavu prve menarhe prije devete godine života. Preuranjeni pubertet može biti izoseksualni ili heteroseksualni preuranjeni pubertet. O izoseksualnom preuranjenom pubertetu je riječ kada se razvijaju sekundarne spolne karakteristike genotipskog pola i on se može podijeliti na pravi pubertet (seksualni steroidi potiču iz gonada) i predpubertet (seksualni steroidi nisu porijeklom iz gonada).
Do nastupa preuranjenog puberteta može doći zbog povećane osjetljivosti ciljnih tkiva na normalne koncentracije seksualnih steroida ili zbog povišene koncentracije tih hormona u cirkulaciji. Izoseksualni preuranjeni pubertet može nastati kao posljedica gonadotropinske stimulacije jajnika, hormonski aktivnog tumora nadbubrega i jatrogeno unesenih seksualnih steroida.
Heteroseksualni preuranjeni pubertet se karakteriše pojavom sekundarnih spolnih karakteristika koje nisu u skladu sa genotipskim polom, što može biti rezultat kasne kongenitalne adrenalne hiperplazije ili tumora kore nadbubrežne žlijezde.
Pravi preuranjeni pubertet sa pojavom redovnih menstruacija je najčešće uzrokovan tumorima centralnog nervnog sistema (CNS) dok je 75% slučajeva nepoznate etiologije – idiopatski preuranjeni pubertet. Preuranjeni pubertet se može javiti i u prvoj godini života. Liječenje preuranjenog puberteta je etiološko i sprovodi se do usaglašavanja hronološke i koštane dobi, obično do 12. godine života.
Zakašnjeli pubertet
Kasni pubertet se većinom poistovjećuje sa amenorejom. O kasnom pubertetu je riječ kada pored amenoreje su odustni i ostali znakovi seksualnog dozrijevanja. Uzroci zakašnjelog puberteta mogu biti mnogobrojni (anomalije genitalnih organa, interseksualizam…).
Poseban oblik zakašnjelog puberteta je idiopatski zakašnjeli pubertet. Javlja se u nekim porodicama i vjerovatno je gentski determinisan. Naravno uvijek treba imati u vidu da subkliničke forme nekih drugih endokrinoloških poremećaja mogu biti uzrokom zakašnjelog puberteta kao što su poremećaji u lučenju štitne žlijezde, bolesti gastrointestinalnog trakta sa malasorpcijom, šećerna bolest ali i duboki emocionalni stresovi.
Primarni hipogonadotropni hipogonadizam (nedostatak stimulacije jajnika iz hipotalamusa i hipofize) je poremećaj u kome nikada neće doći do spontanog puberteta niti će se uspostaviti funkcija jajnika. Ukoliko se supstitucijom hormona jajnika počne u pravo vrijeme može se postići normalan rast i razvoj.
Savremena ginekološka endokrinologija uspješno savladava probleme u liječenju poremećaja rasta i razvoja dok i dalje poseban problem čine anomalije genitalnih organa kao što su agenezija ili aplazija vagine i uterusa.